Zašto jesen donosi više lažnih poruka
Kad se dani skrate i kad se približe blagdani, ljudi više kupuju preko interneta, češće plaćaju račune i očekuju više pošiljki. Prevaranti to znaju i prilagođavaju svoje poruke. Zato u ovim tjednima stižu poruke o paketu koji čeka na preuzimanje, o povratu novca ili o računu koji je navodno ostao neplaćen.
Ništa od toga ne znači da ste nešto pogrešno učinili. Poruke se šalju u golemom broju, na slučajne brojeve i adrese, i nitko ne bira baš vas. Dovoljno je da netko od tisuću primatelja odgovori. Zato je najvažnije znati da vam nitko ne smije zamjeriti oprez, ni vaša banka ni dostavna služba ni državna ustanova.
Kao predavač sigurnosti svakog tjedna čujem istu rečenicu: žao mi je, bilo je tako uvjerljivo. Upravo tako i treba izgledati. Lažna poruka nije napisana da bi bila sumnjiva, nego da bi izgledala kao obična. Zato se ne oslanjamo na osjećaj, nego na nekoliko jednostavnih provjera koje možete naučiti i primijeniti svaki put.
Tri znaka koja gotovo uvijek odaju prijevaru
Prvi znak je žurba. Poruka vam daje rok od jednog dana, prijeti blokadom računa ili obustavom dostave ako ne reagirate odmah. Ozbiljne ustanove daju razuman rok i ne traže da odlučite u nekoliko minuta. Čim osjetite pritisak, stanite i udahnite, jer upravo to je cilj poruke.
Drugi znak je traženje podataka koje nitko pošten ne traži porukom: lozinke, PIN-a, koda iz SMS-a ili broja kartice. Banka vas nikad neće zamoliti da joj pošaljete kod koji ste upravo dobili. Taj kod služi samo vama i unosi se samo na stranici koju ste sami otvorili.
Treći znak je poveznica koja ne odgovara pošiljatelju. Kad pokazivač miša zadržite iznad poveznice na računalu, vidi se pravi naslov stranice. Ako se poruka predstavlja kao dostavna služba, a adresa je niz nasumičnih slova, ne otvarajte je. Na mobitelu poveznicu ne dirajte, nego otvorite službenu stranicu ručnim upisivanjem.
Poziv koji vas želi uplašiti
Prijevare telefonom često počinju mirnim glasom koji se predstavlja kao djelatnik banke, policije ili operatera. Kaže da je na vašem računu uočena sumnjiva aktivnost i da novac treba hitno prebaciti na takozvani siguran račun. Takav račun ne postoji. Nijedna banka ne traži da sami premjestite novac da biste ga zaštitili.
Najbolji odgovor je spustiti slušalicu bez objašnjenja. Nije nepristojno, a nema razloga za grižnju savjesti. Zatim sami nazovite broj otisnut na poleđini vaše kartice ili na službenoj stranici banke, i to s drugog telefona ako ga imate, ili pričekajte nekoliko minuta prije biranja.
Ako ste već rekli nešto što niste trebali, ne srami se i ne odgađaj. Odmah nazovite banku i zatražite blokadu kartice ili pristupa. Što se prije javi, to je veća mogućnost da se šteta zaustavi. Brzina u ovom slučaju vrijedi više od ponosa.
Kratka provjera prije svakog klika
Naučite si pitati se isto uvijek, redom. Očekujem li ovu poruku? Poznajem li pošiljatelja? Traži li od mene novac, podatke ili hitnu radnju? Ako je odgovor na posljednje pitanje potvrdan, ne radite ništa unutar same poruke. Otvorite službenu aplikaciju ili stranicu i provjerite je li ondje zaista nešto čeka.
Isto vrijedi za oglase i ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite. Cijena daleko ispod uobičajene, trgovina koju prvi put vidite i plaćanje samo prijenosom na tuđi račun gotovo uvijek su loš spoj. Pročitajte podatke o prodavatelju, potražite adresu i način reklamacije prije nego što uplatite i euro.
Dobro je i dogovoriti se s obitelji. Ako vam stigne poruka u kojoj se netko javlja kao dijete ili unuk i traži novac s novog broja, nazovite osobu na broj koji već imate. Dogovorena obiteljska riječ koju znate samo vi može biti sjajan dodatni zaklon.
Što učiniti ako ste ipak kliknuli
Svakome se može dogoditi i to nije kraj svijeta. Prvo odspojite uređaj s interneta ako ste nešto preuzeli, zatim s drugog uređaja promijenite lozinku računa čije ste podatke možda upisali. Ako ste koristili istu lozinku na više mjesta, promijenite je posvuda, a ubuduće svaku račun držite zasebnom lozinkom.
Ako ste unijeli podatke kartice, nazovite banku odmah, bez obzira na doba dana, i zatražite blokadu. Sačuvajte poruku, snimku zaslona i vrijeme događaja, jer će to trebati pri prijavi. Prijavu možete podnijeti policiji, a banka će vam objasniti postupak osporavanja neovlaštenih transakcija.
Nakon toga se opustite. Stručnjaci za sigurnost nisu ljudi koji nikad ne pogriješe, nego ljudi koji znaju što učiniti u prvih petnaest minuta. Taj redoslijed koraka možete zapisati na papir i držati pokraj računala, tako da vam u stresnom trenutku ne bude potrebno pamtiti ništa.
Mala navika za mirnije blagdane
Najbolja zaštita nije posebna aplikacija nego navika. Jednom tjedno odvojite deset minuta, popijte kavu i pregledajte što vam je stiglo. Obrišite sve što niste tražili, a sumnjive poruke označite kao neželjene. Tako se vaš sandučić ne puni i lakše uočavate ono što je stvarno važno.
Provjerite i postavke. Uključite dvostruku provjeru prijave tamo gdje je nudi, ažurirajte telefon i računalo kad vas zatraže te ne dijelite kodove ni s kim, pa ni s ljubaznim glasom na telefonu. Ništa od toga ne traži tehničko znanje, samo malo strpljenja i nekoliko ponavljanja.
Ako ste nesigurni, pitajte. Pitanje prije klika košta minutu, a pogreška nakon klika može koštati tjedne rješavanja. Na tečaju o zaštiti od prijevara upravo ovakve situacije prolazimo korak po korak, na primjerima poruka koje se stvarno pojavljuju, a vi gradivo možete ponavljati koliko god puta želite.
Jesen i blagdansko razdoblje donose više poruka, poziva i ponuda, a među njima i onih koje nisu iskrene. Ne trebate biti stručnjak da biste se zaštitili: dovoljno je zastati kad vas netko požuruje, ne davati kodove i lozinke te sve provjeriti na službenom mjestu koje ste sami otvorili. Pogreške se događaju svakome, a brza reakcija ih ublažava. Nikad nije kasno naučiti.
